LC Šibenik ostao bez svog prvog predsjednika kluba i istaknutog književnika Ive Brešana
IN MEMORIAM IVO BREŠAN
Samo tri i pol mjeseca nakon smrti supruge, također književnice Jele Godlar Brešan, u osamdeset i prvoj godini života umro je i znameniti hrvatski dramski pisac, prozaist i scenarist Ivo Brešan. Jedan od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga rođen je 27. svibnja 1936. godine u Vodicama.
Gimnaziju je završio u Šibeniku, dok je jugoslavistiku diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. No, cijelog je života pripadao više nego talentiranom šibenskom kulturnom krugu. Dokazao je da se vrhunska umjetnička djela mogu stvarati i izvan metropolskih krugova i klanova. Godinama je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, da bi umirovljenje dočekao kao čelnik šibenskog Centra za kulturu. Posljednja dva desetljeća života, Brešan se posvetio pisanju romana i kratkih priča.
Amblematska mu je drama svakako groteskna tragedija “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, napisana 1965., ali praizvedena tek 1971. godine u, gdje bi drugdje nego u Teatru ITD, u režiji čuvenog Božidara Violića.
Riječ je o jednoj od najuspjelijih hrvatskih drama nastalih u drugoj polovici 20. stoljeća koju su prigrlila i strana kazališta, pa je izvođena i u Njemačkoj, Austriji, SSSR-u, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Švedskoj..., a na domaćim se pozornicama (primjerice u Kerempuhu) zadržao do današnjih dana. Ismijavanje totalitarnog komunističkog društva, ali i tvrdog ruralnog tradicionalizma pomoću Shakespearovih likova u ovoj je Brešanovoj drami koju je Krsto Papićovjekovječio i na filmskom platnu (uz scenarističku pomoć samog autora) dosegla rijetko uvjerljivu univerzalnost.
Među dramskim Brešanovim djelima ističu se i drame “Nečastivi na Filozofskom fakultetu” (koja je, zanimljivo, praizvedena u Ljubljani), “Svečana večera u pogrebnom poduzeću”, “Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P.”, “Anera”, “Hidrocentrala u Suhom dolu”, “Veliki manevri u tijesnim ulicama”, “Julije Cezar”, “Smrt predsjednika kućnog savjeta”, “Arheološka iskapanja kod sela Dilj”, “Potopljena zvona”, “Utvare”, “Nihilist iz Velike Mlake” i Gnjida”. Brešanove drame bavile su se aktualnim problemima na pomalo otkačen način, vrlo se često naslanjajući na djela dramskih klasika što je privlačilo i publiku i kritiku, te autoru stvorilo kultni status među dramskim piscima.
Među proznim djelima, ističu se pikarski roman “Ptice nebeske”, roman “Ispovijedi nekarakternog čovjeka” i “Astaroth” koji se bavi faustovskom tematikom, a tu su i romani “Kockanje sa sudbinom”, “Država Božja 2053.”, “Vražja utroba”, “Katedrala”, “Ništa sveto”, “Prokletnici”... Kao scenarist surađivao je i u snimanju Papićevog “Izbavitelja” i “Tajne Nikole Tesle”, te Bulajićevih filmova “Obećana zemlja” i “Donator”. Sa sinom Vinkom, filmskim redateljem surađivao je u radu na filmovima “Kako je počeo rat na mom otoku” i “Maršal”.
Brešan je dobitnik brojnih nagrada, među njima i dvije Sterijine nagrade, nagrade fonda Miroslava Krleže za roman “Astaroth”, nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade Ksaver Šandor Đalski za roman “Katedrala”.
Cijelog života Brešan je bio autor koji je mrzio autocenzuru, pa je bez obzira na državne sisteme i političke vrhuške često bio njihova meta. Ali, ovaj lucidni portretist Dalmacije i napose Dalmatinske Zagore do posljednjeg je trenutka ostao vjeran sebi i svojim idealima kao legitimni nasljednik Marina Držića.
Ivo Brešan je 1999 g. zajedno sa Vice Vukovom bio osnivač i prvi predsjednik LC Šibenik koji je osnovan na inicijativu LC Zagreb koji je bio i kum na potvrdnoj svečanosti LC Šibenik koja je održana 2001 g. LC šibenik je Ivu Brešana proglasio počasnim članom svoga kluba što je ostao do kraja života.
Lionsi LC Šibenik su ga posjetili nedavno u njegovom domu kada je već bio bolestan što ga je izuzetno obradovalo.
Lions organizacija , a posebno Lionsi Šibenika su ostali bez istaknutog člana i podupiratelja svih njegovih aktivnosti. Neka mu je vječna slava i hvala.
